Hrvatska košarka: “Pola” lige igra ilegalno?

Mijo Jozić | 12. studenoga 2024.
Hrvatska košarka: “Pola” lige igra ilegalno?
Foto: ilustrativna fotografija

Sportalo je uz specijalizirane košarkaške portale jedini koji redovito prati što se događa u našoj ženskoj košarci, tu primarno mislimo na elitno natjecanje – Premijer žensku ligu. Prilično je upečatljivo da u većini klubova glavnu riječ vode strane igračice, u velikoj većini Amerikanke.

Ne smatramo to lošim, dapače, dobre strankinje mogu pomoći domaćim igračicama da se razvijaju, jasno ako su kvalitetne, a dobar dio njih zaista i je pa ne čudi da su u velikoj većini utakmica one te koje predvode u brojnim statističkim rubrikama. Do nas je stigla vijest kako su te djevojke dobrim dijelom upitno zakonski registrirane pa smo krenuli u “istragu”. Podnesena je službena prijava MUP-u da se ispita imaju li strane državljanke uredne radne dozvole, a sve što smo uspjeli doznati su dva uopćena odgovora, jedan iz HKS-a drugi iz MUP-a.

U prijavi koja je išla u MUP navodi se kako u Hrvatskoj trenutno boravi i igra više od 20 stranih državljanki te da velik dio njih čini nelegalnu konkurenciju jer igraju bez radne dozvole. Dio njih istu nije niti zatražio, dio nije priložio kompletnu dokumentaciju za izdavanje dozvole poput potvrde o nekažnjavanju. Posebno se ističe problem Amerikanki koje temeljem zakona moraju priložiti Apostile, a kako te igračice uglavnom dolaze pred sam početak sezone kako bi se smanjili troškovi, po američkoj administraciji nemoguće je da su dobile taj dokument s obzirom da procedura za to traje i nekoliko mjeseci. Klubovi time krše zakon o strancima, pojedini od njih dovedu strankinju koja onda na boravišnu dozvolu dobije licencu Saveza i odigra nekoliko utakmica, a onda ju otpuste.

Ovo pitanje otvara nekoliko ozbiljnih problema vezanih uz primjenu Zakona o strancima i Zakona o sportu u Republici Hrvatskoj, ukratko smo ih rezimirali:

1. Nezakonito igranje bez radne dozvole

  • Zakon o strancima jasno propisuje da strani državljani bez valjane radne dozvole ne smiju obavljati nikakve aktivnosti koje se smatraju radom, uključujući treniranje i igranje u sportskim ligama.
  • Praksa klubova koji angažiraju igračice bez radne dozvole predstavlja kršenje zakona, čak i ako je radna dozvola u postupku dobivanja. Proces podnošenja zahtjeva ne daje automatsko pravo na rad u Hrvatskoj.

2. Plaće ispod minimalne granice

  • Za izdavanje radne dozvole, klubovi su dužni osigurati stranim igračicama plaću koja nije manja od prosječne plaće u Hrvatskoj. U slučaju da igračice primaju manje od propisanog iznosa, dolazi do kršenja Zakona o strancima i Zakona o radu.
  • Ako klubovi prijavljuju ugovore s višim iznosima plaće kako bi dobili radnu dozvolu, ali isplaćuju niže iznose, dolazi do lažnog prikazivanja u svrhu dobivanja dozvole, što je kazneno djelo.

3. Problemi s apostilom za američke igračice

  • Apostil je potrebna legalizacija dokumenata iz SAD-a kako bi se mogli koristiti u Hrvatskoj. Proces može trajati 60-90 dana, zbog čega američke igračice često započinju s igranjem prije nego što su dokumenti spremni.
  • Bez uredno dostavljenih i ovjerenih dokumenata, igračice nemaju pravovaljanu dozvolu za rad, što znači da bi svaki njihov nastup bio protuzakonit.

4. Kršenje Zakona o sportu i nelojalna konkurencija

  • Igranje stranih igračica bez valjanih radnih dozvola predstavlja nelojalnu konkurenciju drugim klubovima koji poštuju zakon i imaju troškove za dobivanje svih potrebnih dozvola.
  • Nacionalni savez može pokušati prikazati ligu kao amatersku, no ako većina igračica prima plaću, pogotovo strankinje, radi se o profesionalnim angažmanima koji podliježu Zakonu o radu i Zakonu o strancima.

Zaključak

  • Ova praksa narušava regularnost natjecanja i predstavlja rizik za klubove u slučaju inspekcija i sankcija. Osim što dovodi u pitanje poštivanje zakona, može rezultirati kaznama za klubove, igračice i odgovorne osobe u klubovima.
  • Preporuka je da nadležne institucije, poput Ministarstva unutarnjih poslova i Inspektorata rada, provjere ove navode kako bi se osiguralo poštivanje zakona i spriječile buduće zloupotrebe.

Uz prijavu je dostavljen i popis “sumnjivih” igračica, prema odgovoru iz MUP-a čitava se stvar istražuje prema lokalnim Policijskim upravama, a za dobrobit sporta nadamo se da će odgovorni i odraditi posao kako treba jer je sve samo ne sportski na ovaj način stvarati si prednost u odnosu na druge. Ne samo da nije sportski, nego nije niti legalno.

Zadar Plus je prijavljen zbog četiri strane igračice, Trešnjevka zbog jedne, KAŽL Split zbog dvije, Studio Zagreb zbog tri, Šibenik zbog tri, Ragusa zbog jedne, Brod na Savi zbog dvije, Plamen Požega zbog četiri te FSV Rijeka zbog dvije.

Problem stranih radnika u Republici Hrvatskoj je velik, sport je kao i u svemu drugom u ovoj državi “zadnja rupa na svirali”, prije će se provjeriti radnike u građevinskim tvrtkama nego u sportskim klubovima iako inspektori ovdje sve imaju “na tacni”, naime sve utakmice Premijer ženske lige su snimane i javno objavljene pa samo treba utvrditi jesu li navedene igračice doista nastupile te provjeriti jesu li u trenutku igranja imale radnu dozvolu bez koje nemaju pravo igrati.


Odgovor Hrvatskog košarkaškog saveza na naš upit:

Nastavno na Vaš upit, slobodni smo uputiti Vas najprije na Zakon o sportu kojim je u članku 37. propisano kako nacionalni sportski savez svojim općim aktima regulira pravo nastupa stranih sportaša za sportske klubove u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, članak 104. Registracijskog pravilnika Hrvatskog košarkaškog saveza detaljno propisuje potrebnu dokumentaciju kako bi se omogućio prijelaz, odnosno registracija igrača bez hrvatske putovnice za domaće klubove. S obzirom na to da je za navedene igračice dostavljena uredna i kompletna dokumentacija, one su registrirane i licencirane za hrvatske klubove.
Nadalje, člankom 88. Zakona o strancima jasno su regulirana pitanja dozvola za boravak i rad. Odredbe spomenutog članka zakona navode, između ostalog, da je dužnost i odgovornost poslodavca brinuti za svoje zaposlenike, odnosno da poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje samo  na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, no navedene igračice nisu zaposlenice Hrvatskog košarkaškog saveza te o tim dozvolama skrbi njihov poslodavac.


Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova na naš upit:

Poštovani, 

vezano uz Vaš upit, skrećemo pažnju kako se od 25. svibnja 2018. godine u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ (SL EU L119/1), odnosno Opće uredbe o zaštiti podataka.

Slijedom navedenog, nismo Vam u mogućnosti dostaviti informaciju za svaku osobu iz Vašeg popisa ima li izdanu dozvolu za boravak i rad ili ne. 

Vezano za Vaš upit o sankcijama za poslodavca i državljana treće zemlje, obavještavamo Vas kako slijedi:

Sukladno članku 88. stavku 1. Zakona o strancima (“Narodne novine”, broj: 133/20, 114/22 i 151/22), državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U konkretnom slučaju državljanke trećih zemalja, košarkašice, trebale bi imati dozvolu za boravak i rad temeljem članka 110. stavka 1. točke 7. Zakona o strancima kao profesionalne sportašice. 

Člankom 247. stavkom 2. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kazniti poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad, ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.). 

Za navedeni prekršaj u iznosu od 1.320,00 do 6.630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi (članak 247. stavak 5. Zakona). 

Članak 250. stavak 1. Zakona propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1.320,00 eura kazniti za prekršaj državljanin treće zemlje koji radi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (članak 88. stavak 1.). 

Člankom 239. Zakona o strancima propisano je da inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o strancima koje se odnose na rad državljana trećih zemalja, uvjete rada i prava upućenih radnika te smještaj sezonskih radnika, obavljaju inspektori i državni službenici nadležnih tijela državne uprave, svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima. 

Obavještavamo da je Policijska uprava kojoj je dana 30.09.2024. godine upućen popis košarkašica, o istom obavijestila nadležne policijske uprave prema mjestu boravišta državljanki trećih zemalja kako bi u okviru svoje nadležnosti poduzeli potrebne mjere. 
 

Također Vas obavještavamo da hrvatski klubovi, hrvatski košarkaški, nogometni i rukometni savezi, o obvezama ishođenja dozvola za boravak i rad za profesionalne sportaše državljane trećih zemalja, bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (članka 110. stavak 1. točka 7. Zakona) mogu više informacija naći na stranicama ovog Ministarstva https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820.